Hvarska pokornička procesija “Za križem”

Križonoše u jedinstvenoj cjelonoćnoj procesiji po otoku Hvaru bili su Toni Milatić iz Jelse, Igor Marijan iz Pitava, Ivica Ivanković iz Vrisnika, Danijel Plenković iz Svirača, Marko Matković iz Vrbanja i Joško Krstinić iz Vrboske. Križonoša je u tim župama izuzetna čast i služba koja se zadržava do sljedeće procesije “Za križem” kada će raspelo preuzeti sljedeći zapisani križonoša.

Jedinstvena cjelonoćna procesija “Za križem” u kojoj svake godine sudjeluju brojni otočani, kao i tisuće hodočasnika iz brojnih srednjodalmatinskih gradova i mjesta, i ove je godine održana u noći s Velikoga četvrtka, 24. ožujka na Veliki petak, 25. ožujka. Riječ je o pokorničkoj procesiji koju pripremaju i provode bratovštine, a koja je nastala nakon čudesnog događaja sa sv. Križićem, koji je g. 1510. proplakao u gradu Hvaru. U više od pet stoljeća dugoj pučkoj pobožnosti na tome otoku, sudjeluju stanovnici središnjega dijela i to vjernici iz župa Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska. Procesija je započela u 22 sata iz šest župnih crkava uz pjev “Nut mislimo o tem danas, ki na križu umri za nas” i kretala se u smjeru kazaljke na satu na način da se procesije međusobno ne susreću. U središtu cjelonoćne procesije koja je dugačka gotovo 25 kilometara i u trajanju od 8 sati je Gospin plač, pasionski tekst iz 15. stoljeća koji su kao glazbeni dijalog pjevali izabrani pjevači – kantaduri koji prate procesije. Na čelu procesije bili su križonoše koji bosi ili u čarapama nose križ težak do 18 kg, prekriven prozirnim crnim velom. Uz pomoćnike i pratitelje slijede ga pjevači i ostala izabrana pratnja odjevena u bratimskome ruhu te mnoštvo vjernika i hodočasnika koji zastaju u crkvama i kapelama ostalih mjesta gdje ih dočekuju svećenici. Jelšansku procesiju ujutro je na središnjoj Pjaci dočekao generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić kojemu je u zagrljaj pao križonoša. U nazočnosti brojnih hodočasnika susret svećenika i križonoše na kraju duga pokorničkoga hoda uvijek je dojmljiv.
U ovogodišnjoj pokorničkoj procesiji križonoša iz Jelse bio je Toni Milatić (1980.) koji se zapisao za nošenje križa još 1994. godine, a nosio ga je za svoju obitelj i pokojne. Križonoša iz Pitava Igor Marijan (1975.), zapisan za nošenje 1997. godine, nosio je raspelo iz osobnoga zavjeta. Ivica Ivanković (1976.) iz Vrisnika, nosio je križ, zapisan još 1990. godine, za obitelj i potrebite. Iz Svirača križ je iz osobnoga zavjeta nosio Danijel Plenković (1989.) koji je kao križonoša zapisan 2005. godine. Križonoša Marko Matković (1988.) iz Vrbanja, upisan 2003. godine, nosio je raspelo za svoju obitelj i župu, a Joško Krstinić (1980.) iz Vrboske nosio je križ za svoju župu kao osobni zavjet i za zdravlje svoje obitelji. Za križonošu se prijavio još 1995. godine. Križonoša je u tim župama izuzetna čast i služba koja se zadržava do sljedeće procesije “Za križem” kada će raspelo preuzeti sljedeći zapisani križonoša. Osim u cjelonoćnoj velikotjednoj procesiji, ovogodišnje križonoše nosit će križ i u ostalim procesijama. Kolika je važnost križonoše u jedinstvenoj hvarskoj procesiji najbolje svjedoči činjenica da je u nekim obiteljima križonoša pripada već trećoj generaciji koja nosi raspelo u tim obiteljima.
Procesija “Za križem” samo 1944. godine nije održana na otoku zbog velikoga broja izbjeglih Hvarana u naletu agresije i rata, ali je održana u zbjegu, u El Shattu gdje su Hvarani za Drugoga svjetskoga rata boravili u izbjegličkom kampu. Tada su izbjegli Hvarani podigli u izbjegličkom kampu šest velikih šatora poput šest crkava, imenovali križonoše i održali procesiju. Kao izraz vjerskoga i kulturnoga identiteta tamošnjih stanovnika u kojoj sudionici očituju svoje molbe i zahvalnosti te iskazuju osobne i obiteljske zavjete, ova pučka pobožnost je 2009. godine uvrštena na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.